Ovaj open source preglednik, koji je baziran na Webkit engineu, po svemu sudeći će postati vrlo atraktivna alternativa trenutno najpopularnijim preglednicima – Internet Exploreru i Firefoxu. Zanimljivo je da je Webkit engine razvijen od strane Applea te je temelj i za Safari internet preglednik.

Google Chrome je vrlo minimalističkog dizajna. Nema uobičajene trake s padajućim izbornicima niti ruba u kojem piše naziv programa. Na vrhu se nalaze kartice (tabovi), koje dominiraju gornjim dijelom. Uz adresnu traku, to jest, Omnibar, vidljive su samo najosnovnije tipke, koje nije moguće konfigurirati niti premještati. Kod prvog otvaranja uočava se početna stranica koja se sastoji od mreže 9 kvadrata. Oni prikazuju stranice koje najćešće posjećujete, a pokraj je moguće vidjeti listu stranica koje ste posljednje učitali. Tu je, naravno, i mogućnost pretrage te liste.

 Jednostavan je preglednik u pitanju u kojem ne možemo vidjeti neke napredne funkcije, koje smo navikli gledati u konkurentnim preglednicima. Primjerice, za sada nema mogućnosti instalacije dodataka (plug-in), ima vrlo jednostavno upravljanje spremljenim stranicama (bookmarks) te nema podršku za RSS niti mogućnost detektiranja ima li neka stranica RSS feed. Nadalje, korisnici koji prilikom pregledavanja stranica koriste velik broj kartica naići će na probleme. Kod otvaranja velikog broja kartica Chrome nema mogućnost prikaza liste kartica koje nisu stale u alatnu traku, kao što to Firefox jako dobro radi, nego dopušta učitavanja do te mjere da imamo kartice u kojim nije moguće vidjeti o kojoj se stranici radi. Na kraju je vidljiv samo nepregledan niz otvorenih kartica i nije ih moguće razlikovati. Navedene nedostatke lako možemo pripisati činjenici da se radi o prvoj probnoj verziji preglednika, pa je za očekivati da će se s vremenom uključivati nove funkcionalnosti.

Bez obzira ne nekoliko nedostataka, Chrome je u mnogočemu u prednosti nad konkurentnim preglednicima. Najzanimljivija mogućnost je razdvajanje kartica, to jest, tabova, koji se nalaze na samom vrhu prozora, u zasebne procese. Time je Chrome u velikoj mjeri dobio na stabilnosti, jer će kod učitavanja internet stranica svaka kartica imati svoj zaseban memorijski zapis te će se, u slučaju greške prilikom učitavanja „srušiti“ samo ta kartica, dok će ostatak programa raditi bez prekida. Osim zasebnih procesa, novost u odnosu na ostale preglednike je i V8 Java Virtual Machine, koji je napisan posebno za Chrome. Prednost V8 Jave jest u mnogo učinkovitijem upravljanju memorijskim resursima sustava, a samim time i vrlo brzom učitavanju i prikazu Java aplikacija.

Chrome donosi i nekoliko vrlo korisnih opcija, poput upravitelja zadacima (task manager), pomoću kojeg vrlo jednostavno možemo vidjeti koliko sistemskih resursa troše aktivni procesi, to jest, kartice. Samim time, lako je moguće „ugasiti“ onaj proces koji troši previše resursa. Kao dodatak upravitelju zadataka poslužiti će i stranica about:memory s prikazom ukupne potrošnje u usporedbi s drugim, trenutno aktivnim preglednicima. Druga korisna opcija koju ćemo spomenuti jest Elements. Namijenjena je developerima, odnosno, dizajnerima internet stranica, s obzirom da u zasebnom i vrlo preglednom prozoru prikazuje detaljne informacije o kodu stranice. Slično kao i u Firefoxu, adresna traka, u koju upisujemo adrese, automatski predlaže i završava upisane pojmove, to jest, adrese na osnovu već posjećenih te spremljenih stranica. Uz to, u Omnibar, kako ju je Google nazvao, integrirana je i mogućnost pretrage koristeći prethodno definiranu tražilicu. Po početnoj postavi, glavna tražilica je Google.com.

Mnogo pažnje je usmjereno i na sigurnost samog preglednika. Zloćudni programi teško će doći do sistemskih dijelova operativnog sustava, s obzirom da zapisivanje podataka ima vrlo niski prioritet pa ti programi neće biti u mogućnosti pristupiti vitalnim dijelovima sustava. „Inkognito“ način rada je vrlo zgodna opcija, koju će mnogi korisnici vrlo brzo prigrliti, a omogućava otvaranje stranica bez ikakvog zapisa na računalu. Pri svakom zatvaranju Inkognito sesije briše se povijest otvorenih stranica te sve spremljene cookie datoteke.

Nekoliko tjedana nakon službenog izlaska, Chrome je preuzet nekoliko desetaka milijuna puta i odmah je stekao mnoge poklonike. Tome u prilog govori i činjenica da je odmah nakon izlaska, Internet preplavljen raznim forumima i stranicama s dodacima, temema i raznim trikovima (pretraga). S obzirom na to da je Chrome open-source softver, neće nas začuditi ako brojka foruma i stranica eksponencijalno poraste u nekoliko slijedećih mjeseci.

Chrome se trenutno nalazi u beta verziji, build 0.2.152.1, a ukoliko želite sudjelovati u njegovom razvoju pridružite se kao developer ili kao beta tester na stranicama Chromium projekta, koji je nedavno objavljen.